Kao i u prošlom proučavanju, i u ovom ćemo vidjeti kako je Salomon slika Krista i kako se Savez između Oca i Sina otkriva u slučaju Salomona.
Najvažnije stvari koje su vezane za Salomon su to da je on naslijedio Davidovo prijestolje kao kralj i da je imao veliko kraljevsko veličanstvo. Zatim da je sagradio Hram Božji i unio Kovčeg Saveza u njemu. I također je poznat po tome što je je tražio od Boga mudrost i to dobio i postao poznat kao najmudriji čovjek. U svim tim stvarima je Salomon bio slika Krista. Ići ćemo sada redom i proučiti ovo da bi vidjeli Savez.
Kao Kralj i Psalam 72.
Salomon je bio najbogatiji i najslavniji kralj u Izraelu. Kralj je bio sudac u Izraelu koji je dosuđivao u raznim parnicama kao finalni sudac. Kao kralj, Salomon je bio slika Krista. Kao kralj, on je slika Sina Božjega, kojega je Otac postavio Baštinikom svega, i za Kojega i po Kojemu je Otac sve stvorio. Kao kralj za Boga, Salomon je slika Sina Božjega, koji je Kralj koji sjedi s desne strane Ocu i vlada nad svime. Ovako je Bog rekao Davidu za Salomona:
“A kada isteknu tvoji dani da moraš poći k svojim ocima, podignut ću tvoga potomka nakon tebe, koji će biti od tvojih sinova, i utvrdit ću njegovo kraljevstvo.
On će Meni sagraditi kuću, a Ja ću utvrditi njegovo kraljevstvo zauvijek.
Ja ću biti njegov Otac, a on će biti Moj sin: i neću uzeti od njega Svoju milost, kao što sam je uzeo od onoga koji bijaše prije tebe,
nego ću ga postaviti u Svome domu i u Svome kraljevstvu zauvijek, i za svagda će biti utvrđeno prijestolje njegovo. 1. Ljetopisa 17:11-14
Ovo je bilo ono što je Bog obećao za Salomona. U ovome vidimo što je Otac obećao Kristu jer je Salomon slika Krista. Kao što smo vidjeli u proučavanju o Davidu, Pavao je razumio da se ovaj tekst ne odnosi samo na Salomona, već i na Krista. Pavao citira jedan dio, primjenjujući ga na Krista:
“Jer kojemu od anđelâ On ikada reče: “Ti si Sin moj, Ja te danas rodih”? I opet: “Ja ću Njemu biti Otac, a On će Meni biti Sin”?” Hebrejima 1:5
Tako mi vidimo da je Pavao razumio da je Salomon slika ili tip Krista. Kroz to mi razumijemo da je Savez otkriven kada čitamo o Salomonu, jer tamo nam Bog govori što je dogovorio sa Kristom i što je obećao Kristu. Mi vidimo da je Otac obećao Kristu da će ga uzvisiti iznad svih i da će Njemu predati Kraljevstvo, i svu vlast na Nebu i na Zemlji, i to zauvijek. Ovako piše za Salomona:
“Salomon, sin Davidov, ojača u svome kraljevstvu, i GOSPODIN, Bog njegov, bijaše s njim i nadasve ga uzvisi.” 2. Ljetopisa 1:1
U tome je Salomon slika Krista. Salomon je dva puta bio pomazan i postavljen na prijestolje. I u tome je on bio slika Krista. Čitamo o tome:
“…i podaj mome sinu Salomonu savršeno srce da drži tvoje zapovijedi, tvoja svjedočanstva, i tvoje propise, i da učini sve to te sagradi palaču, za koji sam pripravio sve što je potrebno…
I jeli su toga dana i pili pred GOSPODINOM s velikom radošću. I po drugi put su Davidova sina Salomona postavili za kralja te ga pomazali Gospodinu za vladara, a Sadoka za svećenika.
Tada Salomon sjede na GOSPODINOVO prijestolje kao kralj namjesto svoga oca Davida, i napredovaše; i sav mu se Izrael pokoravao.
I svi knezovi, i moćnici, i svi sinovi kralja Davida, podložiše se kralju Salomonu.
I uzvisi GOSPODIN Salomona nadasve u očima svega Izraela te ga obdari takvim kraljevskim veličanstvom kakva ne bijaše ni na jednome kralju prije njega u Izraelu.” 1. Ljetopisa 29:1.19.22-25
Ovdje piše da je Salomon sjeo na Gospodinovo prijestolje, i to na poziciju ‘Gospodinu za vladara’. U tome je on bio slika Krista, koji je Sin Božji i sjedi Ocu s desne strane kao Onaj koji vlada u Ime Očevo nad svime. Salomon je kao kralj, kojemu je Bog rekao ‘Ja ću njemu biti otac, a on će Meni biti sin’ bio slika pravoga Kralja kojega je Otac postavio Vladarom i Baštinikom svega, jedinorođenog Sina Božjega. I Krist je bio veoma uzvišen od strane Oca, nakon što je Krist izvršio djelo otkupljenja ljudske rase. No, to nije bilo prvi put. Kao Sin Božji, Krist je prvi put postavljen iznad svih još u vječnosti, prije negoli je išta stvoreno. Zato piše da je ‘po Njemu i za Njega sve stvoreno’. Kološanima 1:16 I onda opet, drugi put ponovno na istom mjestu, s istim beskonačnim pomazanjem Duhom, na poziciju koju je imao prije negoli je postao čovjek. Krist je rekao:
“A što ako vidite Sina čovječjega kako uzlazi onamo gdje je bio prije?” Ivan 6:62
“A sada, Oče, proslavi Ti Mene kod Sebe slavom koju sam imao s Tobom prije negoli je svijeta bilo…
“Oče, hoću da i oni koje si mi dao budu sa mnom ondje gdje sam Ja: da gledaju Moju slavu, koju si mi dao jer si me ljubio prije utemeljenja svijeta.” Ivan 17:5.24
“Onome tko pobjeđuje dat ću da sjedi sa Mnom na Mojem prijestolju, kao što i Ja pobijedih i sjedoh sa Svojim Ocem na Njegovo prijestolje.” Otkrivenje 3:20
Prije negoli je svijeta bilo, Krist je od Oca primio slavu, onu istu koju je ponovno primio od Oca kada je proslavljen kao Čovjek. Kada je kao Čovjek proslavljen, dobio je istu poziciju koju je imao prije negoli je svijeta bilo, a to je Ocu s desne strane, kao Sin Božji. Salomon je postavljen na prijestolje namjesto Davida kao Davidov prvorođenac, premda on nije bio prvorođenac. I u tome je on bio slika Krista, ali temu prvorodstva ćemo jednom drugom prilikom proučavati, iako smo ju u prijašnjim proučavanjima spominjali.
Kasnije je kraljica od Sabe rekla ovo za Salomona:
“Neka je blagoslovljen GOSPODIN, Bog tvoj, kojemu se svidjelo postaviti te na svoje prijestolje, da budeš kraljem za Gospodina, Boga svojega: zato što tvoj Bog ljubi Izraela, kako bi ga učvrstio dovijeka učinio je tebe kraljem nad njima da provodiš sud i pravicu.” 2. Ljetopisa 9:8
Ponovila je ono isto što smo maloprije vidjeli, a to je da ga je Bog postavio na Svoje prijestolje da bude kraljem za Gospodina. U tome je on bio slika Krista. Za Krista je ovako zapisano:
“Ali ti, Betleheme Efrato, premda si malen među tisućama Judinim, ipak će mi iz tebe izići Onaj koji će biti Vladar u Izraelu, čiji su iskoni od davnine, od vječnosti.” Mihej 5:2
“Oni mu rekoše: “U Betlehemu judejskom; jer ovako je napisano po proroku:
‘A ti, Betleheme, u zemlji Judinoj, nipošto nisi najmanji među knezovima Judinim, jer će iz tebe izići Vladar koji će voditi Moj narod, Izrael.’ ” Matej 2:5-6
“I evo, začet ćeš i roditi Sina; i nazvat ćeš ga imenom ISUS.
On će biti velik i zvat će se Sinom Svevišnjega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje njegova oca Davida:
i kraljevat će on nad domom Jakovljevim zauvijek i kraljevstvu njegovu neće biti kraja.” Luka 1:31-33
Ovi tekstovi pokazuju kako se proročanstvo u savezu s Davidom ispunilo, a to nije samo kroz Salomona, već puno više i potpunije u Kristu kojega je Salomon samo slikovito predstavljao. Taj savez s Davidom i Salomonom zapravo samo otkriva Savez s Kristom. Otac je obećao prijestolje i kraljevstvo Kristu, Svome Jedinorođenome Sinu. Kristu je obećana vlast nad Izraelom, tj. svima spašenima kroz sve naraštaje. Oni predstavljaju pravi Izrael. Krist će biti Kralj i Sudac za Oca. Tako mu je Otac obećao, jer je kralj također i sudac. Ovako piše u 72. psalmu, koji je psalam za Salomona, ali je i vrlo poznati mesijanski psalam koji opisuje Kristovu vladavinu na Novoj Zemlji.
“Psalam za Salomona. Daj Kralju (Kristu) sudove Svoje, Bože, i pravednost Svoju Sinu kraljevu (Očevom Sinu).
On će Tvome narodu suditi s pravednošću, i ubogima Tvojim s pravdom.” Psalam 72:1-2
“Jer Otac ne sudi nikoga, nego je sav sud predao Sinu.” Ivan 5:22
U tome je Salomon slika Krista, kao kralj i sudac. Psalam nastavlja:
“Brda će narodu rađati mirom i brežuljci pravednošću.” Psalam 72:3
Ovo opisuje novu Zemlju na kojoj će Krist vladati zauvijek nad svima spašenima. Psalam nastavlja i u dijelovima jako podsjeća na 89. psalam:
“On će suditi ubogima iz naroda, spasit će djecu potrebitih, a tlačitelja će satrti.
Tebe (Oca) će se oni bojati dokle god bude sunca i mjeseca, tijekom svih naraštaja.
On (Krist) će sići kao dažd na travu pokošenu, kao pljuskovi koji zemlju napajaju.
U dane njegove cvjetat će pravednici, i obilje mira sve dok bude mjeseca.
On će vladati i od mora do mora, i od Rijeke do krajeva zemlje.
Pred Njim će se pokloniti oni koji žive u pustinji, i neprijatelji Njegovi prah će lizati.
Kraljevi Taršiša i otoka dare će donositi: kraljevi Šebe i Sebe darove će prinositi.
Jest, svi će kraljevi pasti ničice pred Njim, svi će mu narodi služiti.
Jer će On izbaviti potrebita kada on zapomaže, i uboga i onoga koji nema pomoćnika.
Sažalit će se on na uboga i potrebita i spasiti duše potrebitima.
On će izbaviti dušu njihovu od prijevare i nasilja: dragocjena će u Njegovim očima biti krv njihova.” Psalam 72:4-14
Ovdje se opisuje kako će Kristovo kraljevstvo trajati vječno na novoj Zemlji i da će oni koje je On spasio od neprijatelja, Sotone, svi pasti ničice pred Njime i svi će mu narodi spašenih služiti. To je ono što smo također vidjeli kada smo proučavali o Josipu. Na kraju će mu se i Njegovi neprijatelji pokloniti, ali će i konačno biti uništeni. Psalam nastavlja:
“I živjet će On, i davat će mu se zlato iz Šebe: molit će se za Nj bez prestanka i svakodnevno će ga se slaviti.
Bit će u zemlji pregršt žita na vrhovima gora, no plod će se njegov tresti kao Libanon: i oni iz grada cvjetat će kao trava po zemlji.
Ime njegovo (Kristovo) opstat će zauvijek, Ime Njegovo trajat će dok je sunca; ljudi će u Njemu biti blagoslovljeni, svi će ga narodi nazivati Blagoslovljenim.
Neka je blagoslovljen GOSPODIN Bog (Otac), Bog Izraelov, koji jedini čini djela čudesna.
I neka je zauvijek blagoslovljeno slavno Ime Njegovo; neka sva zemlja bude puna slave Njegove. Amen, i amen!” Psalam 72:1-19
Ovdje je nastavak opisa Kristovog kraljevstva na Novoj Zemlji. Salomonovo kraljevstvo, koje je bilo slavno i moćno, je bila samo slika kraljevstva Sina Božjega. Na kraju ovog psalama se blagoslivlja Otac koji je to sve obećao, i učinio i dao Kristu i Njegovoj duhovnoj djeci. Ovdje se za Krista kaže “ljudi će u Njemu biti blagoslovljeni”. To je ono isto što je Bog rekao Abrahamu:
“…u tebi će biti blagoslovljena sva plemena zemlje.” Postanak 12:3
To smo već ranije proučavali, kako je Abraham slika Krista, i ovdje se taj obećani blagoslov ponavlja za Salomona koji je također slika Krista. Obećanje je da će kroz Krista i Njegovu vladavinu biti blagoslovljeni svi ljudi, tj. svi oni koji će biti spašeni zauvijek. Tako vidimo da je Salomon kao kralj bio slika Krista i kroz to vidimo što je Otac obećao Kristu u Savezu.
Hram Božji
Osim toga, Salomon je slika Krista i u tome što je on sagradio Hram Božji. Kao što je Salomon sagradio prekrasan Hram Božji i unio u Hram Kovčeg Saveza u kojemu je bio Božji Zakon, tako je Krist trebao sagraditi Hram Ocu u našim srcima, kroz otkupljenje i očišćenje, i unijeti u naša srca Božji Zakon, prema obećanju novoga Saveza. Pismo kaže za Salomona:
“Tada kralj David stane na noge i reče: “Čujte me, braćo moja, i moj narode: ja sam u svome srcu imao želju sagraditi dom počinka za Kovčeg GOSPODINOVA saveza i za podnožje nogama našemu Bogu te sam se pripremio za gradnju,
ali mi je Bog rekao: ‘Nećeš ti sagraditi dom mome imenu, zato što si bio ratnik i prolijevao si krv.’…
a od svih mojih sinova (jer mi je Gospodin dao mnoge sinove) izabrao je moga sina Salomona da sjedi na prijestolju Gospodinova kraljevstva nad Izraelom.
I rekao mi je: ‘Tvoj sin Salomon sagradit će Moj dom i Moja predvorja: jer sam njega izabrao da mi bude sin, a Ja ću biti njegov Otac.
Štoviše, Ja ću utvrditi njegovo kraljevstvo zauvijek, ako bude postojano vršio moje zapovijedi i moje sudove kao danas…
Pripazi sada, jer te GOSPODIN izabrao da sagradiš zgradu Svetišta: budi snažan i učini to.” 1.Ljetopisa 28:2-3.5-7.10
Kao što smo vidjeli, Salomon je slika Krista kao Sina Božjega i u tome što je sjeo, kako piše u Pismu, na prijestolje Gospodinova kraljevstva nad Izraelom, i tada je kao kralj sagradio Hram Bogu. Kada je Krist izvršio djelo otkupljenja, nakon što je samoga Sebe prinio bez mane Bogu, zbog naših grijeha, tada je On omogućio da čovjek primi silu Duha Božjega da se čovjekovo srce može očistiti i postati ponovno hramom Bogu Ocu. Kada je Krist uzašao na Nebo i ušao u nebeski Hram kroz krv Svoje žrtve, i počeo posredovati kao Veliki Svećenik po redu Melkisedekovu, Bog je prihvatio Njegovu žrtvu i po Kristu izlio Svoga Duha na učenike i tako ispunio njihova srca i nastanio se u njima kao u Svoj Hram. Tako je Krist ponovno ljudska srca učinio Hramom Bogu Ocu jer je tamo ponovno upisao Zakon Božji.
To vidimo kod Salomona. Kada je Salomon sagradio Hram, i kada se tamo unio Kovčeg u kojemu je Zakon, ovako piše što se dogodilo:
“…dok su trubljači i pjevači kao jedan jednoglasno slavili i hvalili GOSPODINA; i dok su dizali svoj glas uz trublje i cimbale i druga glazbala, slavili GOSPODINA govoreći: “Jer je on dobar; jer njegova milost ostaje zauvijek”, oblak ispuni Dom, to jest Dom GOSPODINOV,
tako da zbog oblaka svećenici nisu mogli nastaviti služiti: jer je slava GOSPODINOVA ispunila Dom Božji.” 2. Ljetopisa 5:13-14
Ovo isto se dogodilo i kada su Mojsije i Izraelci sagradili Šator sastanka u pustinji:
“Tada oblak prekri Šator sastanka i slava GOSPODINOVA ispuni Prebivalište.
I nije mogao Mojsije ući u Šator sastanka, zato što se na njemu nalazio oblak i slava je GOSPODINOVA ispunjavala Prebivalište.” Izlazak 40:34-35
Nakon ovoga, Salomon se molio Bogu za Njegovu milost prema Njegovom narodu, u čemu je bio slika Krista. I Kada je završio svoju molitvu, rekao je ovo:
“Stoga sada ustani, GOSPODINE Bože, u Svojemu počivalištu, Ti i Kovčeg Tvoje snage; neka se Tvoji svećenici, GOSPODINE Bože, zaodjenu spasenjem i neka se sveti raduju u dobroti.
GOSPODINE Bože, nemoj odvratiti lice Svoga pomazanika: spomeni se milosti obećanih svome sluzi Davidu.” 2. Ljetopisa 6:1-11,14-20,40-42
Ove riječi su one iste kao i u 132. psalmu o kojima smo proučavali u 2. dijelu o Davidu. U tome je Salomon slika Krista. Zamolio je Boga da On i Njegov Zakon uđu u Svoje počivalište koje je pripremio za Njega. On se u ovoj molitvi pozvao na obećanja Božja u Savezu s Davidom, što su bila obećanja Božja Kristu, u Savezu koji je On učinio s Kristom. Evo što se dogodilo kada je Salomon prestao moliti:
“Kada je Salomon prestao moliti, spusti se oganj s neba i spali paljenice i žrtve, a slava GOSPODINOVA ispuni Dom.
Svećenici nisu mogli ući u Dom GOSPODINOV, zato što je slava GOSPODINOVA ispunila Dom Gospodinov.
Kada su sva djeca Izraelova vidjela kako se spustio oganj, i GOSPODINOVU slavu nad Domom, pokloniše se na pločniku licima k zemlji, i klanjahu se i slavljahu Gospodina govoreći: “Jer je dobar; jer vječno traje milost Njegova…
…Sada će moje oči biti otvorene i moje uši pozorne na molitvu koja se iznosi na ovome mjestu.
Jer sam sada izabrao i posvetio ovaj Dom, da Moje Ime bude ovdje dovijeka; i moje će oči i moje srce bez prestanka biti ovdje.
A ti, ako budeš hodio preda mnom kao što je hodio tvoj otac David, i vršio sve što sam ti zapovjedio, i držao se mojih propisa i mojih sudova,
tada ću Ja utvrditi prijestolje tvoga kraljevstva, prema onome kako sam se sporazumio s tvojim ocem Davidom, rekavši: ‘Neće ti ponestati čovjeka da bude vladar u Izraelu.’ ” 2. Ljetopisa 7:1-3. 15-18
Kada nas je Krist otkupio i uzašao na Nebo k Ocu, tada se dogodilo izlijevanje Duha na učenike i Bog Otac je opet prebivao u ljudskim srcima kao u Svome Hramu. Piše u psalmu ovako:
“Na visinu si uzašao vodeći sužnje, darove si za ljude primio; jest, čak i za nepokorne, da GOSPODIN Bog može među njima prebivati. Psalam 68:18
Pavao citira ovaj psalam i kaže:
“A svakomu od nas dana je milost po mjeri Kristova dara.
Stoga on reče: “Kada je uzašao na visinu, sužnje je zasužnjene odveo i dao darove ljudima.”
(A to što je uzašao, što li je doli to da je najprije i sišao u donje krajeve zemlje?
Taj koji je sišao, isti je Onaj koji je uzašao povrh svih nebesa da sve ispuni.)” Efežanima 4:7-10
Krist je primio dar Duha i izlio ga na učenike, da Otac može među njima prebivati. Tako piše:
“Desnicom, dakle, Božjom uzvišen, i primivši od Oca obećanje Duha Svetoga, izlio je ovo što sada gledate i slušate.” Djela 2:33
Tada je Krist, po obećanju novoga Saveza, Svojim Duhom upisao Zakon Očev u srca ljudi. Jer ovako piše:
“Ovo je Savez koji ću sklopiti s njima nakon tih dana”, Gospodin govori: “Zakone ću svoje staviti u srca njihova i upisati ih u njihove umove;
i grijeha se njihovih i bezakonja neću više spominjati.” Hebrejima 10:16-17
“..napisano ne crnilom, nego Duhom Boga živoga; ne na pločama od kamena, nego na tjelesnim pločama srca.” 2. Korinćanima 3:3
Očev Zakon je Njegov karakter, a Njegov karakter je Njegovo Ime. Bog je ispunio Svoje obećanje Kristu da će preko Njega dati Svojega Duha vjernicima i da će se nastaniti u njih, primivši ih kao Svoju djecu radi Krista, oprostivši im sve grijehe. Od tada su molitve vjernih bile prihvaćene kod Oca, kroz Krista. U svemu ovome je Salomon i građenje Hrama i sve što je bilo u vezi s tim događajem oslikavalo Krista i onoga što će On učiniti i što će Otac učiniti, i prikazuje nam i otkriva Savez između Oca i Sina.
Mudrost
Dalje vidimo da je Salomon slika Krista i u tome što mu je Bog dao mudrost da sudi narodu Božjemu. Salomon je to zatražio od Boga i Bog mu je to i dao. Ovako piše:
“U Gibeonu se GOSPODIN ukaza Salomonu noću u snu; i reče Bog: “Zatraži što da ti dam.”
A Salomon odvrati: “Ti si svome sluzi Davidu, mome ocu, iskazao veliku milost, prema tome kako je on hodio pred Tobom u istini, i u pravednosti, i u poštenju srca s Tobom; i sačuvao si za njega tu veliku naklonost da si mu dao sina da sjedne na njegovo prijestolje, kao što je to danas.
A sada, GOSPODINE, Bože moj, Ti si svoga slugu učinio kraljem namjesto moga oca Davida; a ja sam samo malo dijete: ne znam ni kako izlaziti ni kako ulaziti.
A Tvoj sluga je usred tvoga naroda koji si izabrao, velika naroda koji se zbog brojnosti ne dade izbrojiti ni proračunati.
Daj, stoga, Svome sluzi razborito srce da sudi Tvome narodu, kako bih mogao razlučivati između dobra i zla: jer tko je sposoban suditi tome Tvome narodu, koji je tako velik?”
I dopadne se ta riječ Gospodinu, što je Salomon to zaiskao.
I reče mu Bog: “Zato što si zaiskao to i nisi iskao za sebe dug život, niti si za sebe iskao bogatstvo niti zatražio život svojih neprijatelja, nego si za sebe zaiskao razboritost da razlučuješ pravo,
evo učinio sam po tvojim riječima: gle, dadoh ti mudro i razborito srce; tako da prije tebe nije bilo nikoga poput tebe, niti će poslije tebe ustati itko sličan tebi.
A dadoh ti i ono što nisi iskao, i bogatstvo i čast: tako da za svih tvojih dana među kraljevima neće biti nikoga slična tebi.
A ako budeš hodio Mojim putovima držeći Moje propise i Moje zapovijedi, kao što je hodio tvoj otac David, tada ću produljiti tvoje dane.” 1. Kraljevima 3:5-14
Salomon je tražio od Boga mudrost da pravedno sudi Izraelskom narodu kao pravedni kralj. To je ono isto što smo malo prije čitali u 72. psalmu, odmah na početku, što opisuje tu Salomonovu molitvu za mudrost.
“Psalam za Salomona. Daj Kralju (Kristu) sudove Svoje, Bože, i pravednost Svoju Sinu kraljevu (Očevom Sinu).
On će Tvome narodu suditi s pravednošću, i ubogima Tvojim s pravdom.” Psalam 72:1-2
U tome je Salomon slika Krista. Krist je rekao:
“Jer Otac ne sudi nikoga, nego je sav sud predao Sinu.” Ivan 5:22
Bog je uslišio Salomona i dao mu je veliku mudrost. Nakon toga je on sudio pravedno cijelom narodu. Jedna situacija je zapisana u 1. Kraljevima 3. glavi, kada su pred Salomona došle dvije bludnice, svaka tvrdeći da je dijete koje je živo, njeno, a ono mrtvo dijete od njene suparnice. Salomon je s mudrošću ispravno prosudio i otkrio tko je prava majka tog živog djeteta. Nakon toga su svi u Izraelu čuli za to i ovako su reagirali:
“I čû sav Izrael za presudu koju je dosudio kralj; i pobojaše se kralja, jer su uvidjeli da je u njemu Božja mudrost da sudi.” 1. Kraljevima 3:28
Ono što je jako bitno u ovome je da se radi o mudrosti da pravedno sudi. Salomon je tražio mudrost da može biti pravedan i da ne izvrće pravdu prema Božjem narodu, kao što smo čitali u 72. psalmu. U tome je Salomon slika Krista. Salomon je puno pisao o mudrosti u Mudrim izrekama i na mnogim tim mjestima on opisuje Krista. Sada nećemo čitati sva ta mjesta. Krist je tamo nazvan Mudrost, kao i na nekim drugim dijelovima Pisma. Piše za Krista kada je posao Čovjek i kada je rastao kao Dijete:
“A Dijete je raslo i jačalo u duhu ispunjavajući se mudrošću; i bijaše na Njemu milost Božja…
I napredovao je Isus u mudrosti i stasu i naklonosti s Bogom i ljudima.” Luka 2:40.52
Prije nego je Krist postao Čovjek, proročanstvo ga je ovako opisalo:
“I izniknut će palica iz stabla Jišajeva, i Grana će izrasti iz njegova korijenja:
na Njemu će duh GOSPODINOV počivati, duh mudrosti i razboritosti, duh savjeta i moći, duh znanja i straha GOSPODINOVA;
i učinit će On da hitro uviđa strah GOSPODINOV: neće On suditi po onome što vidi očima, niti koriti po onome što čuje ušima,
nego će s pravednošću suditi ubogima i s nepristranošću će koriti krotke na zemlji; i udarit će zemlju palicom Svojih usta, i dahom Svojih usana pogubit će zlikovca.
Pravednost će biti pojasom Njegovih bokova i vjernost pojasom Njegovih slabina.” Izaija 11:1-5
Ono što je ističe u ovom opisu Krista je to da će imati duh mudrosti, razboritost, znanje, savjet i strah Božji, i da će suditi Božjem narodu s pravednošću i nepristranošću. Vrlo sličan opisa kao i kod Salomona, zato što je on bio samo slika Krista. Krist je kao Spasitelj i Sudac postao Mudrost svih koje će On spasiti. Ovako piše Pavao:
“Od njega ste i vi u Kristu Isusu, koji nam je od Boga učinjen Mudrošću, i pravednošću, i posvećenjem, i otkupljenjem…” 1. Korinćanima 1:30
I Krist je sam rekao za Sebe:
“Došao je Sin čovječji; On jede i pije, a govorite: ‘Gle izjelice i vinopije, prijatelja carinikâ i grešnikâ.’
Ali opravdala se Mudrost svom djecom svojom.” Luka 7:34-35
“Zbog toga i reče Mudrost Božja: ‘Poslat ću k njima proroke i apostole, i neke od njih će poubijati i progoniti…” Luka 11:49
Krist je naša Mudrost kao naš Spasitelj. On je također i Očeva mudrost jer je otkrio Oca kao Otkupitelj i Sudac, i On otkriva Očev um nama koji se spašavamo. Tako i piše:
“…a mi propovijedamo Krista raspetoga: Židovima sablazan, Grcima ludost,
a onima koji su pozvani, i Židovima i Grcima, Krista – Božju silu i Božju mudrost.” 1. Korinćanima 1:23-24
Ove stvari nam otkrivaju ono što je Otac obećao da će dati Kristu u Dogovoru s Njime. Salomon je slika Krista kada je tražio i dobio mudrost. Otac je obećao Kristu da će mu, u pothvatu otkupljenja ljudi, dati nemjerljivu količinu Svoga Duha i svu mudrost, jer će biti s Kristom dok bude hodao Zemljom. Kao što je Salomon tražio od Boga mudrost i dobio ju, tako je i Krist dok je hodao Zemljom i isto ju je dobio jer je Otac bio s Njime. Za Salomona piše ovako:
“Tada Huram, kralj Tira, odgovori pismom koje posla Salomonu: “Zato što ljubi Svoj narod, učinio je GOSPODIN tebe kraljem nad njima.”
I još reče Huram: “Neka je blagoslovljen GOSPODIN, Bog Izraelov, koji je načinio nebo i zemlju, koji je kralju Davidu dao mudroga sina obdarena razboritošću i razumijevanjem, da on sagradi Dom za GOSPODINA i kuću za svoje kraljevstvo.” 2. Ljetopisa 2:11-12
“Od svih su naroda dolazili ljudi čuti mudrost Salomonovu, od svih kraljeva zemlje koji su čuli za njegovu mudrost.” 1 Kr 4:34
“I nadmašio je kralj Salomon sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrošću.
Svi zemaljski kraljevi nastojali su doći pred Salomona, da čuju njegovu mudrost, koju je Bog stavio u njegovo srce.” 2. Ljetopisa 9:22-23
I kraljica od Šebe je došla čuti Salomonovu mudrost, i ovako piše u vezi toga:
“A kada kraljica od Šebe vidje svu Salomonovu mudrost…
I reče ona kralju: “Istinito je bilo izvješće što sam ga u svojoj zemlji čula o tvojim djelima i o tvojoj mudrosti.
No nisam vjerovala riječima, sve dok nisam došla i sve dok moje oči nisu to vidjele; i gle, ni pola mi toga nije bilo rečeno: tvoja mudrost i uspješnost nadvisuju glasovitost o kojoj sam čula.
Sretni su tvoji ljudi, sretne su ove tvoje sluge koje neprestano stoje pred tobom i slušaju tvoju mudrost.
Neka je blagoslovljen GOSPODIN, Bog tvoj, kojemu se svidjelo da tebe postavi na Izraelovo prijestolje: zato što GOSPODIN zauvijek ljubi Izraela, učinio te kraljem da provodiš pravdu i pravicu.” 1 Kr 10:4.6-9
Ovdje na kraju je objašnjenje u vezi te mudrosti. Kao što smo vidjeli maloprije, radi se o mudrosti da sudi pravedno. To znači da se radi o pravednosti, a za to je potrebna pronicljivost, razlikovanje između dobra i zla. To je takava mudrost. Zbog toga je Salomon učinjen kraljem, da provodi pravdu i pravicu Božjem narodu. I Kada je Bog poslao Svoga Sina na svijet, to je bilo radi ljubavi prema nama, i učinio je Krista našim Vladarom jer je samo On imao mudrost da nad nama vlada s ljubavlju i milošću, u svemu po Očevoj volji. U tim je stvarima Salomon prikaz Krista, i u tome vidimo da je Otac obećao da će Krista postaviti na Svoje Prijestolje da vlada kao mudri Kralj koji provodi pravdu i pravicu prema svima.
Krist spominje kraljicu od Šebe i ovako kaže:
“Kraljica juga ustat će na sudu zajedno s ovim naraštajem i osuditi ga: jer je s krajeva zemlje došla čuti Salomonovu mudrost, a gle, ovdje je veći od Salomona.” Matej 12:42
Ovdje je Krist rekao za Sebe da je veći od Salomon, govoreći time da On ima veću mudrost i višu poziciju od Salomona, uspoređujući Sebe sa Salomonom. Mudrost o kojoj je riječ je mudrost za pravednost i izvršavanje Božje volje. Mudrost od Neba je ovakva:
“A mudrost odozgor ponajprije je čista, potom mirotvorna, blaga i lako poučljiva, puna milosrđa i dobrih plodova, nepristrana i nelicemjerna.” Jakov 3:17
Ovo je prava mudrost. Salomon je postavljen da pravedno sudi Božjem narodu. Isto tako, i Krist je od Oca postavljen Sucem živih i mrtvih zbog istog razloga, da pravedno sudi svima. Krist je od Oca primio mudrost kao Čovjek, jer je s ljubavlju čeznuo za spasenjem ljudi još i prije nego je postao Čovjek i htio im je dati mudru pravednost i uzdignuti ih od poniženja grijeha i nepravednosti. Otac je ovako posvjedočio za Krista:
“Gle, Sluga Moj će postupati razborito, bit će uzdignut i uzveličan i vrlo uzvišen.” Izaija 52:13
“Vidjet će plod patnje duše Svoje i nasititi se: Svojom će spoznajom Moj pravedni Sluga opravdati mnoge, jer će nositi njihove opačine.” Izaija 53:11
Krist je bio milostiv ljudima, kao što je Bog htio, onakav kakav je Otac, sa nepristranošću, tražeći spasenje i dobro svih, učeći ih pravednosti, i u procesu je Sebe stalno žrtvovao za njih, za njihovo vječno dobro. Bio je zainteresiran za sve. U tome je On pokazao mudrost Božju, a to je Božji karakter, i Njegovu volju. Salomon je u takvim stvarima bio samo slika Krista, a Krist je bio savršeno otkrivenje Očeve mudrosti.
Ljudi su privučeni Božjoj dobroti i milosti i mudrosti. Kao što su ljudi bili u Salomonovo vrijeme željni doći čuti njegovu mudrost, također su i ljudi za Krista govorili slično, i željeli su doći čuti ga i vidjeti. Često ga je mnoštvo tražilo i slijedilo. Ovako piše za Krista:
“A bijaše i nekih Grka među onima koji su se došli pokloniti na blagdan.
Oni pristupiše Filipu iz Betsaide galilejske i zamoliše ga, rekavši: “Gospodine, htjeli bismo vidjeti Isusa.” Ivan 12:20-21
Ovdje se već radi o ljudima izvan Izraelskih granica. I za židove ovako piše:
“Svi koji su ga slušali bijahu zapanjeni Njegovom razboritošću i odgovorima.” Luka 2:47
“Došavši u svoj zavičaj, poučavaše ih u njihovoj sinagogi; tako da oni, zapanjeni, govorahu: “Odakle Ovomu ta mudrost i ta silna djela?” Matej 13:54
“Kada je došla subota, poče on poučavati u sinagogi. Mnogi koji ga slušahu bijahu zapanjeni pa govorahu: “Odakle to Ovomu?” i: “Kakva mu je to mudrost dana da se čak i takva silna djela događaju po Njegovim rukama?” Marko 6:2
“I bijahu zapanjeni Njegovim naukom; jer Njegova riječ bijaše silna.”Luka 4:32
“I ne mogoše ga uhvatiti u riječima pred narodom pa, zadivljeni Njegovim odgovorom, umuknuše.” Luka 20:26
“Kada su čuli te riječi, zadiviše se te ga ostaviše i odoše.” Matej 22:22
“I bijahu zaneseni Njegovim naukom: jer ih je naučavao kao Onaj koji ima vlast, a ne kao pismoznanci.” Marko 1:22
“Dođoše tada podložnici svećeničkim glavarima i farizejima; i rekoše im ovi: “Zašto ga niste doveli?”
Krist je bio Očeva mudrost i sila. Riječi koje je govorio su bile Očeve riječi. Karakter koji je otkrio je bio Očev karakter i slava. Na Njemu je Očev Duh počivao. U Njemu je Otac uživao i kroz Njega nas je prihvatio. On je uvijek činio i govorio ono što je Ocu bilo ugodno. U tome svemu je On ispunio ono što je dogovorio s Ocem prije negoli je svijeta bilo, a Otac je ispunio obećanje koje mu je dao da će ga postaviti iznad svih, na Svome prijestolju kao Kralja nad kraljevima i Gospodara nad gospodarima.
Krist nam kao Mudrost govori i ovako nas poziva i upozorava:
“Ne viče li Mudrost? Ne šalje li Razboritost glas Svoj?…
“Stoga me sada, djeco, poslušajte: blagoslovljeni su oni koji čuvaju Moje putove.
Slušajte pouku i budite mudri, ne odbijajte je.
Blagoslovljen je čovjek koji Mene sluša bdijući svakodnevno na Mojim vratima, stražareći pri dovratnicima Mojih vrata.
Jer onaj tko nalazi Mene, nalazi život; i steći će GOSPODINOVU naklonost.
Ali onaj tko griješi protiv Mene, nanosi štetu< svojoj duši: smrt ljube svi oni koji Mene mrze.” Izreke 8:1.31-36
Ovdje nam je Krist dao obećanje, ali pod uvjetom. I kaže nam da, ako ga budemo slušali svaki dan, čuvali Njegove putove, da ćemo ga tako naći i steći ćemo Očevu naklonost i vječni život. Obećanja su sigurna jer nam je Otac to obećao u Savezu sa Svojim Sinom. I zato nam to Krist govori.
U idućem proučavanju ćemo nastaviti istraživat o Savezu kroz knjigu proroka Izaije.
